Prehrambena Industrija - Hrvatska

Drastično pada proizvodnja jaja u Hrvatskoj

Godinu prije proizvedeno je gotovo 68 milijuna jaja više. Istodobno, smanjuje se i broj kokoši nesilica: prošle ih je godine u Hrvatskoj bilo manje od 3 milijuna. Peradari tvrde da je zbog poskupljenja žitarica i kukuruza doveden u pitanje i opstanak mnogih farmi, posebno onih koje se bave ekološkom proizvodnjom kokoši u slobodnom uzgoju.Stabilna potražnja, isto tako stabilna cijena na žalost svih potrošača, a proizvodnja pada. Što se događa u Dnevniku HRT-a objasnio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. 

- Ne bih rekao, ističe Jakopović, da zapravo proizvodnja pada ili vrlo, vrlo male su neke oscilacije. Mi smo otprilike na 90% vlastitih potreba u Republici Hrvatskoj. I zavisi od doba godine, odnosno sezone. Ima, kaže, nekih uvoznih trendova.

Ogromni skokovi u cijenama

- Imamo nezavidnu situaciju kod jednog proizvođača koji je imao otežane uvjete gospodarenja, odnosno morao je isprazniti farmu. Možda je statistika i u tom dijelu, ako gledamo prvih šest ili sedam mjeseci godine, ali zapravo mi smo konstantno, stabilno unazad nekoliko godina na 90% vlastitih potreba. Ako negdje nije zabrinjavajuća, onda sigurno nije u proizvodnji jaja, rekao je.

- Nisu svi ti podaci u potpunosti točni. Mi jesmo rasli s cijenom jaja u maloprodaji, ali rasle su i sve zemlje u okruženju. Prije svega zbog toga su inputi u samu proizvodnju, prije svega stočarsku proizvodnju kao što je proizvodnja jaja, išli izuzetno gore. Preko 100%, 200% su bili rast energenata i rast žitarica koji je bio u jednom trenutku su otišli u nebo. Ono što nas sigurno ne treba zabrinjavati je da žitarice polako padaju, pada i cijena energije i mi smo s cijenama otprilike u okruženju, kao i zemlje u okruženju. Naše plaće jednake kao i u zemljama u okruženju. Uspoređujemo se s Austrijom, Njemačkom, Italijom ili Slovenijom, a inputi u proizvodnju su otprilike isti, ističe Jakopović.

Cijena svinjetine u zadnjih deset godina nikad viša

Na pitanje kakva je sada situacija sa svinjskom kugom, kaže da je koliko toliko pod kontrolom, ali da iz dana u dan imamo nove slučajeve u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

- Vidjet ćemo, imat ćemo novi sastanak ovih dana s ministarstvom poljoprivrede, kakve su brojke, dodaje. 

- Počeo je polako otkup ovih velikih proizvođača svinja. Ono što je zabrinjavajuće je da su te svinje sad već relativno teške, prešle su 200 kilograma i tu sad leži određeni problem da ih treba zbrinuti. Klaonički resursi su nam relativno loši ili slabi i tu malo zapinje, ali korak po korak idemo prema nekom rješenju. 

Ima li bojazni da će cijena svinjetina još rasti sada prosječno u mesnicama negdje oko 5 eura i vratiti se na oko 6 eura, odgovara da neće sigurno. 

- Na svjetskim burzama lagano pada cijena, bila je 2 eura, sad je 1 euro i 80 centi, tako da i to stagnira, prije svega jer stagnira i cijena žitarica. Vidimo da imamo žitarica naših domaćih i uvoznih, nažalost više nego što je potrebno na našem tržištu.

Cijene hrane u Hrvatskoj su strašno skupe

Možemo li se nadati da će se išta dogoditi da će to krenuti ipak malo padati, navodi kako ne možemo očekivati da ćemo se vratiti na one cijene koje su bile prije pandemije i prije ovog nemilog rata.

- Općenito u Europi lagano stagnira kompletna proizvodnja koja je, nažalost, zbog tih svih europskih zelenih politika na takav način i cijene su otišle zbog ovih svih događaja lagano prema gore, zbog toga bit ćemo tu negdje, stabilni smo, a nećemo ostati bez hrane, ali da ćemo se vratiti na one cijene sigurno više nećemo.

Neki proizvođači muku muče kako zadržati uspješnu proizvodnju

Cijena jaja je eksplodirala. Rast od gotovo 40 posto ozbiljno je pogodio kućne proračune građana.

- Dva eura sam platio deset komada, u odnosu na prošlu godinu dosta skuplje, 50 posto.

- Tražim domaća jaja, jest da su poskupila, ali domaće je domaće, kažu građani.

Mali trgovci prodaju jaja od 20 centi za mala do 27 za velika jaja i kažu da nisu oni krivi za rast cijena.

- Na početku godine kada su počele divljati cijene, to je sve rezultat toga što su nama dizali cijene, hrana, struja, režije, to je sve išlo gore, Jelica Jurković, prodavačica.

Osim što im je skočila cijena, smanjila se njihova proizvodnja.Proizveli smo gotovo 70 milijuna jaja manje nego 2021. A smanjio se i broj koka nesilica. Visoka cijena ulaznih troškova, inflacija i uvoz rezultirali su time da sada neki proizvođači muku muče kako zadržati uspješnu proizvodnju.

- Rast ulaznih troškova je svugdje visok i rast što se tiče tehnologija u poljoprivredi koje su danas vrlo sofisticirane i to zahtijeva velika ulaganja od proizvođača i zato i je veliki problem održavanja tako visokih proizvodnji i potreba. A potrošnja ipak raste, mi imamo rast potrošnje jaja i zbog toga se i pojavljujue značaj rast uvoza, ističe Zvjezdana Blažić, stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu.

Zbog nedostatne proizvodnje Hrvatska i uvozi jaja. Nedostaje je oko 47 milijuna komada, prije svega za vrijeme turističke sezone, pa se na policama trgovina mogu pronaći i svježa jaja iz Poljske iako Hrvatska za proizvodnju ima kapaciteta.

- Međutim i dalje smo na 90, 92 posto samodostatnosti. Trgovci su ti koji na neki način drže naše poljoprivredne proizvođače u nekim granicama koje njima odgovoraju pa onda supstituiraju određeni nedostatak od tih osam do deset posto sa proizvodima koje nabavljaju jeftinije, možda slabije kvalitete iz uvoza, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Dobra vijest je da cijene jaja ipak stagniraju i da se zasad ne bi trebale mijenjati.